Angelika

Angelika (lat. Angelica archangelica L.)

Narodna imena: anđeoski korijen, trubaljka, siriš, (01) anđelikin korijen, kravojac, korijen svetog duha, vrtna angelica. (02)
Naziv na talijanskom jeziku: angelica.
Naziv na engleskom jeziku: angelica, garden angelica, wild parsnip.

Etimologija: Naziv Angelica archangelica potječe od latinske riječi angelicus, što znači "anđeoski", i grčke archangelos (ἀρχάγγελος), što znači "arhanđeo". Prema legendi, arhanđeo Mihael otkrio je ljekovita svojstva biljke ljudima. Hrvatski naziv angelika preuzet je iz latinskog, dok se biljka ponekad naziva i anđeoski korijen, naglašavajući njezina ljekovita svojstva. U srednjem vijeku smatrana je zaštitom od zlih duhova i bolesti, osobito kuge.

Povijest: U vrijeme epidemija kuge angelika je u nekim zemljama bila gotovo iskorijenjena, jer se vjerovala da je djelotvorna u liječenju te bolesti. (01) Angelika se koristi od davnina zbog svojih ljekovitih svojstava. U srednjem vijeku bila je cijenjena kao zaštita od kuge i zlih sila. Smatra se da su je redovnici uzgajali u samostanskim vrtovima. Tradicionalno se koristila u nordijskim i slavenskim kulturama za jačanje organizma i liječenje probavnih tegoba. U Europi je postala popularna u 16. stoljeću, a njezin korijen, stabljika i sjeme koriste se u ljekarništvu, kulinarstvu i proizvodnji likera poput benediktinca.

Karakteristike
Općenito: Lijepa i čvrsta dvogodišnja ili višegodišnja aromatična štitarka. Stabljika je uspravna i snažna, okrugla, šuplja, često smeđe-crvena, u gornjem dijelu razgranjena, pri dnu jako odebljala (do 6 cm široka). (01) Slična je kimu i anisu ali je znatno visa te naraste i do tri metra. (02)
Veličina: Biljka naraste 100-250 cm u visinu, do najviše 3 metra. 
Listovi: Donji su listovi vrlo veliki, čak do 90 cm dugi, dvostruko ili trostruko perasti, s ovalnim, nejednoliko nazubljenim svijetlozelenim listićima. Gornji listovi reducirani su uglavnom na vrećasto proširene rukavce, iz čijih pazušaca izbijaju mladi ogranci sa štitovima.
Cvjetovi: Bjelkasto-zeleni cvjetići složeni su u sastavljene polukuglaste štitove, tako da po 20-30 malih štitaca na dugim stapkama čine jedan veliki cvat. Biljka u prirodi cvate samo jednom, tokom druge, treće ili četvrte godine, a nakon dozrijevanja plodova ugiba.  
Plod i sjeme: Plod je široko jajast, do 9 mm dug.
Korijen: Ima repasto zadebljali korijen, od kojeg se odvaja brojno adventivno korijenje sa žućkastim mliječnim sokom. (01) Pri doticaju s angelikinim korijenom za vrijeme pripreme, treba zaštititi ruke od njegovih aktivnih sastojaka. (03) Korijen je smeđe do crvenkaste boje. (02)
Miris i okus: Listovi, peteljke, stabljike, plodovi i podzemni dijelovi biljke sadrže eterično ulje i imaju ugodan aromatičan miris i okus koji je isprva slatkast, potom ponešto ljut i gorak.
Stanište: Angelika raste na vlažnim livadama, u blizini rijeka i u svjetlijim šumama u pretplaninskim područjima sjevernih dijelova naše zemlje. Zbog raznovrsne upotrebe ponegdje se i uzgaja. Kao samonikla kod nas je razmjerno rijetka. (01)

Srodne vrste: 
Šumska angelika (Angelica silvestris L.) - dvogodišnja ili višegodišnja biljka, koja ugiba nakon cvatnje i dozrijevanja ploda. Ima debeli, žućkasto-bijeli, vretenasti i razgranjeni podanak. Stabljika je uspravna, okrugla, uzdužno izbrazdana, gola i šuplja (samo ispod štitova dlakava), u gornjem dijelu razgranjena. Listovi su veliki, 2-3 puta perasto razdijeljeni, sastavljeni od eliptičnih nazubljenih listića. Lisni rukavci su vrlo široki, uzdužno izbrazdani i mjehurasto naduveni. Listovi na donjem dijelu stabljike posebno su veliki (i preko 60 cm dugi), tamnozeleni, sa dugim šupljim peteljkama, koje su na prerezu polumjesečaste. Bijeli, blijedo-ružičasti ili ružičasto-crveni cvjetići složeni su u velike polu-kuglaste dvostruko štitaste cvatove, sa 20-30 zraka različite dužine. Biljka cvate od lipnja do rujna. Raste u svijetlim i vlažnim šumama, uz njihove rubove, po šikarama, uz šumske puteve, uz planinske rijeke i potoke i na vlažnim livadama. U našoj je zemlji vrlo raširena. Ova vrsta nema tako ugodan i aromatičan miris kao angelika, pa se i u kulinarstvu manje cijeni i rjeđe upotrebljava od angelike. U Sovjetskom Savezu mlade izdanke jedu sirove ili ih kuhaju sa šećerom. U njima ima do 75 mg% vitamina C. Smatra se da je eterično ulje šumske angelike u većim koncentracijama otrovno. Plodovi, koji su eteričnim uljem najbogatiji, u samljevenom stanju upotrebljavali su se kao insekticid. U plodovima i u podanku ima tvari koje stišavaju grčeve. U pučkoj medicini upotrebljava se čaj od listova za liječenje mnogih bolesti. (01)
Angelika se razlikuje od šumske angelike po izrazitoj aromatičnosti i skoro kuglastim, 20-40-zrakastim štitovima; naraste u visinu 2-3 m, a donji listovi su joj 60-90 cm dugački. (04) 

Vrijeme cvatnje: srpanj - kolovoz.

Droga: 
Droga angelike dobiva se sušenjem podzemnih dijelova biljke – RADIX ANGELICAE (korijen) i RHIZOMA ANGELICAE (podanak), kao i plodova (FRUCTUS ANGELICAE). Korijen i podanak iskapaju se u jesen druge godine rasta, pažljivo se čiste, režu na manje komade i suše na toplom, prozračnom mjestu. Plodovi se skupljaju kada sazru, suše u tankom sloju i lagano tresu kako bi se odvojili. Sušenjem se očuvaju eterična ulja, kumarini, flavonoidi i gorke tvari. Dobivena droga koristi se u fitoterapiji, farmaciji i prehrambenoj industriji za pripremu tinktura, čajeva, ekstrakata i likera. 
Treba pripaziti da se ne zamijeni sa sličnom vrlo otrovnom velikom kukutom (Conium maculatum L.). Kukuta nije nahukana nego je posuta tamnomodrim praškom i prošarana crvenkastim točkicama, osobito pri dnu stabljike i dnu peteljki listova. Nešto je tanja od angelike te smrdi na mokraću kućnog miša. (03)

Upotreba:
Listovi, peteljke, stabljike, plodovi i podzemni dijelovi biljke upotrebljavaju se u kulinarstvu i prehrambenoj industriji, u proizvodnji nekih alkoholnih pića, a i u medicini. Usitnjeni listovi i peteljke mogu se kao začin dodavati juhama, varivu, salati i umacima. Od mladih stabljika priređuju se kompoti i slatko. U mnogim zemljama posebno su omiljene ušećerene (kandirane) stabljike. Ušećeruje se i aromatično korijenje. U Sovjetskom Savezu brašno korijena upotrebljavaju u slastičarstvu. Upotreba angelike kao mirodijske i ljekovite biljke osobita je raširena u sjevernoj Evropi, gdje ona raste u velikom obilju. U Sibiru listovi služe kao sredstvo protiv skorbuta, a u mnogim zemljama iz listova, plodova i korijenja pripremaju se ljekoviti čajevi. Angelikin korijen sadrži tvari antiseptičkog i protiv upalnog djelovanja. Angelikino eterično ulje, kojemu je glavi stojak felandren, upotrebljava se u industriji likera i ribljih konzervi, za aromatiziranje vina, kao sastojak zubnih pasta itd. (01) Angelikino eterično ulje (Oleum Angelicae
radicis) ima paprenost i mirodijski okus, te se rabi za priređivanje likera (Benedictine, Chartreuse, Cointreau, Vermuth), a kao lijek rabi se za masaže, kupke, inhalacije te za pripremanje i stavljanje kompresa. Angelika kao začin (u prahu) liječi te obogaćuje oskudnu dijetu, a jelima daje poseban okus. (02)

Sastav i aktivne tvari: 
Korijen sadrži do 1% eteričnog ulja, 6% smole, vosak, gorke tvari; organske kiseline, angelika kiselinu, jabučnu, octenu, valerijansku, oksalnu i jantarnu; kumarinske oblike, kao angelcin; pektin, šećer itd. U plodu ima 0,5% eteričnog ulja, oko 16% masnog ulja, kumarina, felandrena. (02)

Svojstva: afrodizijak, antidijaroik, antidot, antikarcinomik, antioksidans, antireumatik, antiseptik, antispazmatik, detoksikant, digestiv, dijaforetik, dispeptik, diuretik, ekspektorant, emetik, holeretik, karminativ, kozmetik, metabolik, roborans, sekretolik, stimulator, tonikum. (02)

Djelovanje (znanstveni izvori): 
Znanstvena istraživanja potvrđuju antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje ove biljke. Studije su pokazale da ekstrakti angelike mogu inhibirati rast bakterija poput Staphylococcus aureus i Escherichia coli (Gouveia & Castilho, 2013). Angelika se koristi u tretiranju probavnih smetnji, potičući lučenje probavnih sokova i olakšavajući nadutost (EMA, 2015). Također se istražuje njen potencijalni sedativni učinak, zahvaljujući prisutnosti furanokumarina koji mogu modulirati aktivnost GABA receptora u mozgu (Wójciak-Kosior et al., 2014). Iako se angelika tradicionalno koristi i za poboljšanje cirkulacije i tretiranje respiratornih tegoba, potrebna su dodatna klinička istraživanja kako bi se potvrdila njena učinkovitost i sigurnost dugotrajne upotrebe.

Djelovanje (narodni običaji): 
Pučka medicina poznaje angeliku (korijen) kao biljku koja tjera mokraću i jača živčani sustav. Često se koristi u liječenju: slabog želuca i želučanih bolesti (jača, grije i liječi te smiruje neurozu želuca, smiruje želučane i trbušne bolove, poboljšava probavu, koristi se za liječenje čira na želucu, u liječenju probavnih organa, katara želuca i upale sluznice želuca, kod gastritisa, enteritisa, žgaravice), ženskih bolesti i menstrualnih problema (pospješuje mjesečni ciklus), stimulativno djeluje na znojenje, uspješno odstranjuje nametnike i olakšava vjetrove, daje snagu tijelu i živcima, jača i čisti krv, izbacuje otrove i štetne tvari kroz kožu, smiruje grčeve, liječi prehladu i bolesti dišnih organa, potiče znojenje, djelotvorna je u liječenju probavnog trakta (otvara tek, ublažava nadimanje plinovima, služi kao sredstvo za povraćanje te kao sredstvo protiv parazita u crijevima); angeliku koriste osobe oboljele od angine pektoris i aritmija (sprječava taloženje kalcija, snižava krvni tlak, smanjuje kolesterol te sprječava infarkt srca), koristi se kod katara crijeva i upale debelog crijeva, svih vrsta katara želuca, dišnih organa, pluća i grla; koristi se kod trovanja (nikotinom, alkoholom, hranom) i kod zaraznih oboljenja; koristi se zatim kod bolesti jetre i žuči (insuficijencije, žutice, ciroze, masne jetre, gdje djeluje na pojačano izlučivanje žuči i rad jetre, itd.), kod karcinogenih oboljenja; također pomaže kod nervozne anoreksije, cistitisa, bolesti bubrega te kod reume i gihta. Angelika se primjenjuje izvana u liječenju raznih kožnih oboljenja. Svježi sok angelike koristi se u liječenju čireva i gnojnih upala tako što se sok nakapa više puta na oboljelo mjesto. (02) Dodana u vodu za kupanje, pomaže u ublažavanju mišićnih, reumatskih i neuralgičnih bolova.

Kontraindikacije: 
Ne koristiti tijekom trudnoće. Angelika je jaki stimulans te može kod slabih i osjetljivih osoba izazvati nelagodu. Eterično ulje angelike je fototoksično, te se kod vanjske uporabe izbjegava izlaganje suncu. Kod dugotrajnog uzimanja pripravaka od angelike može doći do lakših smetnji te je u takvom slučaju potrebno prekinuti terapiju. Osobe sa žučnim kamencima ili s jako slabom jetrom trebale bi izbjegavati uzimanje preparata od angelike. (02) Zbog sadržaja furanokumarina, može povećati osjetljivost na UV zračenje i imati interakcije s određenim lijekovima. Svježi sok može nadražiti sluznicu i kožu. Eterično ulje u visokim dozama može biti toksično.

Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. List, korijen i podanak
5. List, korijen i podanak
6. Listovi
7. Listovi
8. Listovi
9. Listovi
10. Korijen i podanak
11. Korijen, podanak i sjeme
12. Sjeme