Konopljika

Konopljika (Vitex agnus - castus L.)

Narodna imena: konopljika, fratarski papar (01), fratrov papar, monahov papar. (02)
Naziv na talijanskom jeziku: agnocasto, lagano, pepe falso. (02)
Naziv na engleskom jeziku: agnus castus, chaste berry, chaste tree. (02)

Etimologija: Latinski naziv Vitex agnus castus dolazi od dvaju elemenata: Vitex je izvorno rimski naziv za drvenastu biljku s ljekovitim svojstvima, dok agnus castus znači „čistački janjac“ ili „nevini janjac“ (agnus = janje, castus = čist, čedan), vjerojatno zbog vjerovanja da biljka potiče čednost ili umiruje seksualne nagone. Hrvatski naziv konopljika temelji se na sličnosti njezinih lišća s lišćem konoplje (Cannabis), iako biljka nije u rodu konoplje.

Povijest: Zrele, osušene plodove konopljike stanovnici sredozemnih zemalja koristili su još davno, u kultne namjene i za liječenje. Redovnici i opatice u srednjem su vijeku nosili amulete od konopljike kako bi lakše podnosili suzdržavanje od spolnih aktivnosti. Biljka se uzgajala u samostanskim vrtovima i zbog ljuta okusa plodova upotrebljavala kao začin, umjesto vrlo skupoga papra. (01)

Karakteristike
Općenito: Visoki grm i drvo, s jakom četvero-uglastom stabljikom slabo razgranatom. (02)
Veličina: naraste 2–5 metara u visinu.
Listovi: Listovi su pršljenasto sastavljeni, obično 5–7 režnjeva, dugih 5–12 cm. Svaki režanj je kopljast ili eliptičan, sa nazubljenim rubom i gornjom stranom tamnozelen, a donjom svjetlijom i nešto dlačastom. Listovi su mirisni kad se zgnječe, što je karakteristično za biljke iz porodice maslinovki. Pršljenasto složeni listovi daju grmu gustu krošnju i pridonose njegovom prepoznatljivom obliku, sličnom lišću konoplje, po čemu je i hrvatski naziv konopljika dobio svoje ime. 
Cvjetovi: Cvjetovi konopljike su sitni, dvospolni i zbijeni u metličaste cvatove koji se razvijaju na vrhovima izbojaka. Boja cvjetova može biti plavo-ljubičasta, svijetloplava ili rijetko bijela. Svaki cvijet ima četvero‑do pet latica i karakterističan miris koji privlači pčele i druge oprašivače.
Plod: Plodovi konopljike su sitne, okrugle bobice, promjera oko 4–5 mm, tamnosmeđe do crne boje kada potpuno sazru. Svaka bobica sadrži jedno ili dva sjemena. Plodovi se razvijaju nakon cvatnje, od kasnog ljeta do jeseni, i imaju karakterističan blago aromatičan miris.
Sjeme: Sjeme konopljike je sitno, tvrdo i ovalno, smješteno unutar tamnih, okruglih bobica. Svaka bobica obično sadrži jedno ili rijetko dva sjemena, promjera oko 3–4 mm. Sjeme je tamnosmeđe boje, s glatkom površinom, i sposobno je za dugotrajno klijanje pod odgovarajućim uvjetima. Sjeme se širi prirodno vjetrom, vodom ili životinjama, čime biljka osigurava širenje i očuvanje populacije.
Korijen: Korijen konopljike je drvenast, snažan i razgranat, prilagođen za dugovječan rast grma. Raste duboko u tlu, što biljci omogućava otpornost na sušu i nepovoljne uvjete. Mladi korijeni su tanki i bijeli, dok stariji postaju deblji, tamnosmeđi i vlaknasti.
Miris i okus: Listovi, cvjetovi i plodovi konopljike imaju blago aromatičan, ugodan miris, koji podsjeća na mješavinu lavande i borovine. Listovi oslobađaju intenzivniji miris kad se zgnječe, zahvaljujući prisutnosti eteričnih ulja. Cvjetovi su slatkasto‑začinskog mirisa, dok su plodovi blago pikantni i gorkasto‑slatki. Okus biljke, osobito plodova i sjemena, može biti pomalo opor i začinski, zbog čega se koriste u pripravi tinktura i ekstrakata u biljnoj medicini. Miris i okus su karakteristični i pomažu u prepoznavanju biljke u prirodi.
Stanište: Biljka je rasprostranjena u cijelom Sredozemlju.
Raste uz morsku obalu, uz obale potoka i u grmovitim živicama u primorju. (01)

Srodne vrste: 
Porodica sporiševki kod nas obuhvaća još samo vrstu obični sporiš (Verbena officinalis L.), koja se slično kao i gorki trolist, zbog gorkih iridoida (verbenalin) i trjeslovina, još i danas koristi u narodnoj medicini. (01)

Vrijeme cvatnje: lipanj - srpanj.

Upotreba: Kod nas je konopljika poznata kao dobar začin ili kao monarhov ili fratrov papar. Sjemenke su ljutog aromatičnog okusa i dobar su začin raznim jelima. (02)

Droga: 
AGNI CASTI FRUCTUS: Koriste se osušeni, okrugli, crni plodovi aromatična okusa koji podsjeća
na papar. (01)

Sastav i aktivne tvari: 
Droga sadrži iridoidne glikozide (monoterpeni), među kojima su najvažniji agnozid i aukubin. Značajni su i lipofilni, u masnoćama topivi flavoni, npr. kasticin. U drogi se nalaze i razne gorke tvari, npr. kastin, eterično ulje i masno ulje. (01) 

Svojstva: afrodizijak, anafrodizijak, antihelmetik, antipiretik, antispazmatik, aromatik, emenagog, febrifug, galaktogog, hemolitik, oftalmik, sedativ, stomahik. (02)

Djelovanje (znanstveni izvori): 
Konopljika je tipičan primjer biljke kod koje je empirijsko znanje o djelovanju potvrđeno suvremenim istraživačkim metodama, no način djelovanja još nije posve objašnjen. Pokusima na životinjama i kliničkim pokusima dokazano je da konopljika djeluje na žlijezdu hipofizu a preko nje na izlučivanje ženskih spolnih hormona, osobito na prirodnu ravnotežu između estrogena i progesterona. Istodobno smanjuje količinu hormona prolaktina. Zbog tog djelovanja koristi se kod poremećaja menstruacije i predmenstrualnih tegoba, kao što su pretjerana osjetljivost na vremenske promjene, opća razdražljivost, napetost i bol u prsima. 
iz nosa. (01)

Djelovanje (narodni običaji): 
Rabi se u liječenju: raznih nametnika u crijevima; za smanjivanje pohotne želje u muškaraca; za izazivanje ili regulaciju mjesečnice; plodovi konopljike koriste se u liječenju hormonalne neravnoteže u žena u vrijeme klimaterija jer uravnotežuje hormone estrogena i progesterona (djeluje na pituitarnu žlijezdu – epifizu, na ženski reproduktivni sustav, na razne poremećaje mjesečnog ciklusa, djeluje na hipotalamus, epifizu, jajnike, pomaže kod pre-menstrualnog sindroma i kod amenoreje); pojačava lučenje mlijeka u dojilja; djeluje kao afrodizijak i kao anafrodizijak (konopljika ima svojstvo davanja određene ravnoteže tijelu u oba slučaja: smanjuje želju kod muškaraca, a pojačava libido kod žena); smiruje menstrualne grčeve. Zapadna pučka medicina koristi konopljiku za liječenje bolesti očiju, želuca i crijeva, katara, za relaksiranje nervnog sustava, za liječenje paralize, bolova kod išijasa te kod opće slabosti. (02)

Kontraindikacije: 
Pojedinačno se pojavljuju svrbljive kožne promjene slične urtikariji, a razdoblja između mjesečnih krvarenja skraćuju se ili produljuju. Ne koristi se u trudnoći. (01)

Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. /
7. /
8. /
9. Plodovi
10. Plodovi
11. /
12. /

Galerija slika:

Fotografije:
01. Teresa Grau Ros from Barcelona, CC BY-SA 2.0, via Wikimedia Commons
02. Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
03. Sten Porse, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
04. Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. Cillas, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
06. Scan by NYPL, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: H. Zell, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons