Majčina dušica (lat. Thymus serpyllum L.)
Narodna imena: babja dušica, dušica, vušica, vrisak, divlji bosiljak, tamnjanika, paprie, pepriš, poponak, bukovica, čabrac, (01) čubrić, materina dušica, materinka, poljski timijan, poponac, timijan, vrtni timijan, (02) bakina dušica, popovac. (03)
Naziv na talijanskom jeziku: timo serpillo.
Naziv na engleskom jeziku: breckland thyme, mother of thyme, sand thyme, serpolet, thyme, wild thyme. (02)
Etimologija: Thymus potječe od grčke riječi "θύμος" (thymos), koja znači "hrabrost" ili "odvažnost", jer se u antici timijan smatrao biljkom koja daje snagu i hrabrost, a često se koristio i u obredima. Serpyllum dolazi od latinske riječi serpere, što znači "puzati" ili "kretati se polako". Ova riječ opisuje način rasta biljke, jer majčina dušica raste kao nisko puzajuća biljka koja prekriva tlo. Dakle, Thymus serpyllum doslovno znači "timijan koji puzi", što se odnosi na karakterističan način rasta ove biljke.
Legende govore da je majčina dušica dobila ime po Bogorodici koja se na njoj odmarala za vrijeme bijega u Egipat. (02)
Povijest: Stari su Rimljani vjerovali da ova aromatična biljka svojim mirisom rastjerava zmije, škorpione i druge otrovne životinje (Plinije). (01) U Karlovim Kapitularima zabilježeno je da se naređuje uzgajanje majčine dušice, a Egipćani su ju koristili za balzamiranje i pranje mrtvaca. Plinije Sekunda opisuje majčinu dušicu kao važan sastojak terijaka, tj. univerzalnog lijeka po recepturi sirijskog kralja Antioha III. Velikog koji je živio oko 200 g. pr.n.e. (02)
Karakteristike
Općenito: Trajni, ponajčešće puzeći grmić s brojnim izdancima i vriježama. Grančice su mu uspravne, prilegnute ili se uzdižu.
Veličina: Grm naraste do 30 cm visine.
Listovi: Listovi su nasuprotni i unakrsni, sitni, svega oko 0,5-1,5 cm dugi, čitava ruba, goli ili obrasli dlakama; jako variraju u obliku, a najčešće su okruglasto jajasti ili lancetasti.
Cvjetovi: Sitni svijetlo-ružičasti cvjetovi stoje u zbijenim okruglastim cvatovima na vrhovima ogranaka.
Plod i sjeme: Plod je mali, orašasti, tvrdi i podijeljen na četiri dijela. Svaki dio sadrži jedno sjeme. Sjeme je vrlo malo, tamno smeđe ili crno, a sazrijeva u ljeto. Sije se prirodnim putem ili ručno, obično u proljeće ili jesen.
Korijen: Korijen je plitak, vlaknast i razgranat, što omogućuje biljci da se širi i pokriva tlo. Korijen ne prodire duboko, ali je dovoljno snažan da podrži biljku u sušnim uvjetima.
Miris i okus: Biljka ima, naročito u vrijeme cvatnje, ugodan, aromatičan miris i okus.
Stanište: Majčina dušica raste pu suhim i sunčanim mjestima, na livadama, pašnjacima i na kamenju, uz rubove šuma i puteva, na suhim obroncima degradiranih šuma, obično u velikoj množini, tako da gusto prekriva široke površine tla. (01)
Srodne vrste: Poznat je velik broj samostalnih oblika ove aromatične biljke, no narod ih ne razlikuje i sve ih naziva zajedničkim imenima. Botanički naziv Thymus serpyllum zapravo je skupno ime za različite oblike i vrste, koje mogu biti vrlo promjenljive, a međusobno su povezane križancima i prelaznim oblicima. Eterično ulje sličnih svojstava, s timolom kao glavnim sastojkom, ima timijan - Thymus vulgaris L. (01)
Vrijeme cvatnje: lipanj - kolovoz.
Droga:
HERBA SERPYLLI, priprema se od sušenih dijelova biljke, najčešće listova i cvjetova, bez odrvenjelih dijelova. Biljka se bere prije i u vrijeme cvjetanja, obično u ljeto, kada je koncentracija aktivnih tvari najviša. Najdjelotvornija je ako se bere po podnevnom suncu. Ne smije se čupati, nego rezati nožem. Nabrani dijelovi biljke (listovi i cvjetovi) se suše na sjenovitim i prozračnim mjestima, izbjegavajući izravnu sunčevu svjetlost, kako bi se sačuvali ljekoviti sastojci. Nakon što se biljka osuši, droga se sprema u papirnate vrećice ili staklenke s hermetičkim poklopcem, na suhom i hladnom mjestu. Za pripremu čaja ili drugih pripravaka koristi se mala količina sušene droge.
Upotreba:
Biljka u svježem i osušenom obliku može služiti kao začin i mirodija različitim jelima. Dodaje se povrću, različitim vrstama mesa, paštetama, ribi, salatama, umacima i juhama. Smatra se da ovaj začin neutralizira jako masna jela. Osobito mnogo služi u talijanskoj kuhinji. Zbog jake aromatičnosti troši se u posve malim količinama. (01) Majčina dušica je omiljeni začin za marinade i za biljni ocat. Dijetalnim obrocima dodavanjem suhe mljevene majčine dušice pojačava se aroma i ukus, a ujedno djeluje i stimulativno i ljekovito. (02)
Sastav i aktivne tvari: Osušena biljka sadrži oko 0,6% eteričnog ulja, koje se sastoji pretežno od cineola. Najvažnija sastojina ulja, timol, zastupljen je u manjoj količini. U biljci ima 40-50 mg% vitamina C. (01) Etericno ulje (Oleum Serpylli) sadrži timol i karvakrol, terpinen, borneol, cimol, terpineol, tanin, serpilin, flavonoidi i mineralne soli, željezo, mangan. (02)
Svojstva: adstringent, afrodizijak, antihelmetik, antioksidans, antipiretik, antiseptik, antispazmatik, antitusik, deodorant, digestiv, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, emenagog, karminativ, mikotik, sedativ, tonikum, vermifug. (02)
Djelovanje (znanstveni izvori):
Majčina dušica biljka je koja se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih brojanih ljekovitih svojstava. Njegovo najistaknutije djelovanje uključuje antiseptička, antibakterijska, protuupalna i analgetska svojstva, koja se pripisuju aktivnim sastojcima poput timola i karvakrola. Istraživanja potvrđuju njegovu učinkovitost u liječenju respiratornih bolesti, uključujući bronhitis i kašalj, zahvaljujući svojstvu smanjenja upale i olakšavanja iskašljavanja (Tadić et al., 2015). Također, Thymus serpyllum pokazuje pozitivan učinak na probavni sustav, ublažavajući simptome nadutosti i grčeva. Brojne studije ističu i antimikrobna svojstva ove biljke, s djelovanjem protiv bakterija poput Staphylococcus aureus i Escherichia coli (Dufresne et al., 2017). Osim toga, djeluje kao prirodni antispazmodik, što pomaže u opuštanju mišića, te posjeduje blaga analgetska svojstva. Znanstvena istraživanja podržavaju njegovu primjenu u liječenju upalnih bolesti, infekcija, kao i za jačanje imunološkog sustava, čineći Thymus serpyllum korisnim sredstvom u integriranoj terapiji.
Djelovanje (narodni običaji):
Majčina dušica je jak antiseptik za unutrašnje organe, organe za disanje i urogenitalne organe. Biljka daje snagu koja stimulira psihičke i fizičke funkcije, a djeluje kod oboljenja kao što su: razne neuroze; depresije, neurastenije, alkoholizam; slabosti i seksualne smetnje (pojačava i stimulira seksualne funkcije); plućna oboljenja (astma, bronhitis, emfizem, tuberkoloza); djeluje kao ekspektorant (rastvara sluz, katar), olakšava iskašljavanje, djeluje kao antitusik (umiruje jaki kašalj kao što je hripavac) te kao antiseptik (sprječava širenje infekcije i djeluje protuupalno); potiče i regulira menstruaciju (emenagog), koristi se za infekcije maternice (antiseptik); rabi se za liječenje migrene, bolesti mjehura, bubrega, želuca (grčevi), slabokrvnosti, bljedoće, kod prekomjernog stvaranja žuči, angine, difterije, padavice, hunjavice, nesanice, reume i omaglice; primjenjuje se kod liječenja raznih infekcija poput upale mokraćnih putova i infektivnih oboljenja jetre i žuči; antiseptička svojstva korisna su kod parazita u crijevima (crvi, gliste, amebe, itd.) kao vermifug te kao karminativ (nadutost, vjetrovi) a sprječava i razvoj bakterija truljenja u crijevima i stvaranje plinova; djeluje diuretično; dobar je dezificijens za oboljenja na koži i kod infekcija usta i usne šupline. Cimol koji se nalazi u eteričnom ulju majčine dušice, a koji je u velikim dozama otrovan, koristi se kod nadutosti i smetnji varenja kao karminativ, ekscitodigestiv te za pojačanu cirkulaciju, ali i za liječenje alkoholizma (izaziva povraćanje). (02)
Ulje majčine dušice je djelotvorno kod oduzetosti, u slučaju moždanog udara, multiple skleroze, atrofije mišića, reumatizma i uganuća. Kod oboljenja dišnih puteva, najtežih slučajeva prekomjerne sluzi u bronhima I bronhalne astme, pa čak i kod hripavca, majčina dušica je zajedno s jednakim dijelom trputca davno prokušano sredstvo. Osobe s nervnom prerazdražljivošću i depresijama se nakon kupki od majčine dušice ubrzo osjećaju zdravima. Majčina dušica se preporuča i kod napada padavice. (04)
Kontraindikacije:
Majčinu dušicu ne bi smjele uzimat i osobe s komplikacijama žuči, s akutnim čirom na želucu, slabog želuca i s jetrenim komplikacijama. (02)
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. Zelen
6. Zelen
7. Zelen
8. Zelen
9. /
10. /
11. /
12. /
01. Dendrofil, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
02. AnRo0002, CC0, via Wikimedia Commons
03. Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. Photo by David J. Stang, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. Stephan Sprinz, CC BY 4.0, via Wikimedia Commons
06. Walther Otto Müller, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Aporia.j, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
01. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.
02. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
03. Žilić, Igor (2014.), Udžbenik za sakupljanje samoniklog bilja, Tiskara Domigraf, Sisak.
04. Treben, Maria (2006.), Zdravlje iz Božje ljekarne, Matisk, Maribor.