Gospina trava (lat. Hypericum perforatum L.)
Narodna imena: gospina trava, kantarion, obična pljuskavica, bogorodična trava, Ivanova trava, krv sv. Ivana, trava sv. Ivana, žutenica, krvavi korijen, gorač, strašno zelje. (01) (02) (03)
Naziv na talijanskom jeziku: iperico ili erba di San Giovanni.
Naziv na engleskom jeziku: St. John's wort.
Naziv na engleskom jeziku: St. John's wort.
Etimologija:
Latinsko ime roda Hypericum potječe od grčkih riječi hypo (ispod, između) i erike (vrijesak), jer je biljka često rasla između vrijeska. Ime vrste perforatum znači probušen, zbog listova s točkicama. (04)
Povijest: Od davnina je poznata i cijenjena kao biljka Sunca i zaštite od zla, opisuju je svi biljari od Plinija, Dioskurida do Kneippa, navodeći njenu veliku djelotvornost u liječenju rana, opekotina i ženskih bolesti (02)
Staro narodno vjerovanje povezuje krvavo crveni sok Gospine trave s krvlju i ranama Spasitelja. (05)
Karakteristike
Općenito: Višegodišnja zeljasta biljka, jake i čvrste stabljike razgranate u brojne postranične ogranke. Stabljika je pri dnu odrvenjela.
Veličina: Naraste do 50-80 cm visine.
Listovi: uski, jajasti, mali i duguljasti sa svijetlim točkicama, koje su u stvari uljne žlijezde listova.
Cvjetovi: Žuti cvjetovi i pupoljci tvore vršne cvatove. Zgnječeni pupoljci ispuštaju tamnocrveni sok. Cvjetovi imaju 5 latica koje odozdo imaju crne točkice. Cvijet u sredini ima izražen tamno-žuti do narančasti tučak i mnoštvo prašnika.
Plod: Plod je dugi tobolac koji nosi sitne, crno smeđe sjemenke.
Miris i okus: Miris po smoli, slankast i gorak okus.
Stanište: Raste na suhim travnatim obroncima, krčevinama, među grmljem, na nasipima, na šumskim čistinama, svijetlim šumama, livadama, kamenitim proplancima, uz putove, itd.. (01) (02) (03)
Srodne vrste: U Europi rastu i srodne vrste poput Hypericum maculatum (pjegavi kantarion), koji je vrlo sličan, ali ima nešto šire listove, te Hypericum humifusum (polegnuti kantarion), niža biljka s polegnutim stabljikama. Hypericum montanum (planinski kantarion) raste u brdskim područjima i ima manji broj cvjetova. Sve ove vrste pripadaju rodu Hypericum i dijele slična ljekovita svojstva, koristeći se uglavnom za ublažavanje simptoma depresije i tjeskobe.
Vrijeme cvatnje: lipanj – kolovoz.
Droga:
HYPERICI HERBA: U vrijeme cvatnje, ubire se samo gornji dio zeleni (15-20 cm), jer se u cvjetovima i listovima nalazi najviše aktivnih tvari. Osušena droga ima jedva osjetan miris te blago gorak i trpak okus. (01)
Upotreba:
Suši se u tankim slojevima u hladu na suhom i prozračnom mjestu. Osušenu biljku rukama izmrviti i pohraniti u hermetički zatvorenu ambalažu. Od pupoljaka gospine trave dobiva se ulje. (02) (03)
Suši se u tankim slojevima u hladu na suhom i prozračnom mjestu. Osušenu biljku rukama izmrviti i pohraniti u hermetički zatvorenu ambalažu. Od pupoljaka gospine trave dobiva se ulje. (02) (03)
Sastav i aktivne tvari: U cvjetovima i listovima nalaze se crveno obojeni naftodiantroni, osobito hipericin. Važni su i flavonski i flavonolni glikozidi, osobito glikozidi kvercetina, kao što su hiperozid, rutin, kvercetin i izokvercetin. U cvjetovima se nalaze biflavonoidi (biapigenin i amentoflavon). Količina trjeslovina katehinskog tipa doseže do 15%. Droga sadrži i procijanidine. U žlijezdama listova koje se vide kao prozirne točkice nalazi se hlapivo ulje (0,1-1%) u kojem je pronađen metil-butenol. U svježim dijelovima biljke, a osobito u zrelim plodovima, nalaze se floroglucinski derivati, npr. hiperforin (2-4%), koji djeluju antibiotički. (01)
Biljka ima fitocidno djelovanje od kojeg ugibaju stafilokoki, streptokoki, bacili dizenterije, TBC-a, kao i druge bakterije. (02)
Svojstva: adstringent, antelmintik, antibakterik, antibiotik, antidepresiv, antiinflamatorik, antiseptik, antispazmatik, aromatik, dermetik, digestiv, diuretik, ekspektorant, imunostimulator, kozmetik, nervin, sedativ, stiptik, tonikum. (02)
Djelovanje (znanstveni izvori): Kliničkim je istraživanjima potvrđen utjecaj gospine trave na depresivna raspoloženja i lake do srednje teške endogene depresije. To djelovanje ne ovisi o jednoj, zasebnoj aktivnoj tvari ili skupini sastojaka, već zbog međusobnog farmakodinamičkog djelovanja različitih sastojaka. Hipericini pospješuju korištenje svjetlosti, flavonoli sprječavaju razgradnju neurotransmiterskih tvari, pri čemu se broj receptora za serotonin smanjuje. Antidepresivno djelovanje nastupa polagano, promjene se primjećuju tek nakon dva tjedna te se do četvrtog tjedne postupno pojačavaju. Otkriveno je i djelovanje hiperforina na depresivna stanja. Gospina je trava biljni antidepresiv koji poboljšava raspoloženje i umanjuje osjećaj iscrpljenosti, umora i bezvoljnosti. Jednako tako pomaže i kod srednje teških depresija, neutemeljenog straha i poremećaja spavanja. Preporuča se ženama u predmenopauzi, od 40. godine nadalje te muškarcima koji su pretjerano iscrpljeni – ljekovita kura s gospinom travom poboljšava opće stanje. Zbog trjeslovina, droga se koristi za ispiranje kod upale desni, rana, opeklina i ozeblina te kod posljedica tupih ozljeda. (01)
Djelovanje (narodni običaji):
Gospinom travom se može tretirati tzv. endogena ili unutarnja depresija, kao zamjena za Prozac. Zbog antibakterijskih i antibiotičnih svojstava, gospina trava se rabi u liječenju oboljenja uzrokovanih stafilokokom, streptokokom, E. Colli, i dr.. Sastojci gospine trave djelotvorni su u liječenju depresije, AIDS-a i Parkinsonove bolesti. Čaj se koristi kod poremećaja rada imunološkog sustava (upalni procesi limfnih čvorova, krajnika, slezene, prsne žlijezde), krvi (krvna plazma), mokraćnog sustava (kod upalnih procesa, bakterija, cista, pijeska, pojave bjelančevina i krvi u mokraći, kamenaca, katara,itd.), kože (opekline, kožne nečistoće, osipi, pjege, rane, nagnječenja, varikozne vene), probavnog sustava (kod loše probave, katara želuca, želučane kiseline, Crohnove bolesti, proljeva, dizenterije, žutice, jetrene insuficijencije, masne jetre, ciroze, otečene jetre, hemoroida, crijevnih parazita, nadutosti, žučnih kamenaca), dišnog sustava (bronhitis, astma), spolnog sustava žena i muškaraca (endometritis, grčevi, bakterije, ciste, tumori), živčanog sustava (depresije, anksioznost, neuroze, nesanice, razdražljivost, bolna mjesta živca), sustava žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Ulje od gospine trave koristi se za živčani sustav (depresija, anksioznost, neuroza, nesanica, razdražljivost, bolna mjesta živca), kožu (opekline, pjege, rane, kraste, čirevi, otekline, modrice, tumori, čvorovi, nagnječenja, osipi, lišaj, Herpex simplex, Herpes zoster, ubodi insekata, prištići, akne, bubuljice), probavni sustav (rane poslije vađenja zuba, afte u usnoj šupljini, gljivice, ispucali jezik, infekcija zubnog mesa, katar želuca i crijeva, paraziti, čir na želucu i dvanaesniku, hemoroidi, klistiranje crijeva), spolni sustav žena i muškaraca (grčevi maternice, upalni procesi, svrab i peckanje vagine, usni, bakterije, upale glavića muškog uda, raspucali dio kože između uda i čmara), za masažu (kod gihta, reume, bolnog ramena, vrata, kralježnice, išijasa, neuralgija, modrica, uganuća, tvrde pete, tvrdih tabana, tvrdih rožnatih lakata, kože lica). Svježe iscijeđeni sok iz gospine trave u cvatu iz cijele biljke, dobar je prirodni lijek koji se može rabiti kod svih unutarnjih i vanjskih oboljenja (dnevna količina soka: 2-4 žlice razrijeđene s malo vode). (02)
Kontraindikacije:
Zbog hipericina može doći do preosjetljivosti na svjetlost (fotosenzibilizacija). Za vrijeme terapije čajem ili uzimanja preparata s hipericinom, fotosenzibilne osobe ne bi se smjele izlagati suncu. U terapiji čajem od gospine trave ne konzumirati alkohol, kavu, slana i jako začinjena jela te od lijekova – jači antidepresivi, antikonvulsanti, lijekovi za kontracepciju, digoxin, theophyllin, triptan, itd.. U svakom slučaju, potrebno je savjetovati se s liječnikom. (01) (02)
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
7. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
8. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
9. /
10. /
11. /
12. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
7. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
8. cvjetni pupoljci, cvjetovi i listovi
9. /
10. /
11. /
12. /
Galerija slika:
Fotografije:
01. W. Bulach, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
02. Aiwok, CC-BY-SA-3.0,2.5,2.0,1.0, via Wikimedia Commons
03. Agnieszka Kwiecień Nova, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
04. Matt Lavin, CC-BY-SA-2.0, via Wikimedia Commons
05. Macleay Grass Man, CC-BY-2.0, via Wikimedia Commons
06. Amédée Masclef, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
Naslovna: Kingfiser, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
01. W. Bulach, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
02. Aiwok, CC-BY-SA-3.0,2.5,2.0,1.0, via Wikimedia Commons
03. Agnieszka Kwiecień Nova, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
04. Matt Lavin, CC-BY-SA-2.0, via Wikimedia Commons
05. Macleay Grass Man, CC-BY-2.0, via Wikimedia Commons
06. Amédée Masclef, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
Naslovna: Kingfiser, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
Literatura:
01. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
02. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
03. Žilić, Igor (2014.), Udžbenik za sakupljanje samoniklog bilja, Tiskara Domigraf, Sisak.
04. Gligić, Vojin (1953.), Etimološki botanički rečnik, Veselin Masleša, Sarajevo.
05. Treben, Maria (2006.), Zdravlje iz Božje ljekarne, Matisk, Maribor.
01. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
02. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
03. Žilić, Igor (2014.), Udžbenik za sakupljanje samoniklog bilja, Tiskara Domigraf, Sisak.
04. Gligić, Vojin (1953.), Etimološki botanički rečnik, Veselin Masleša, Sarajevo.
05. Treben, Maria (2006.), Zdravlje iz Božje ljekarne, Matisk, Maribor.