Maslina (lat. Olea europaea L. subsp. sativa)
Narodna imena: maslica, maslinka, olika, oljika, ulika, uljika, uljenka. (01)
Naziv na talijanskom jeziku: olivo, ulivo.
Naziv na engleskom jeziku: olive, olive tree.
Etimologija: Latinski naziv Olea europaea potječe od riječi oleum, što znači ulje, dok europaea označava njezino rasprostranjenje u Europi. Riječ sativa znači „uzgojena“ ili „kultivirana“.
Hrvatski naziv maslina dolazi od latinskog amygdalina, koje je kroz romanske jezike i starogrčki máštilon (μαστιχάω – mastiks, smola) evoluiralo u današnji oblik. Također, postoji povezanost s talijanskim maslino i staroslavenskim oblicima riječi za ulje i masnoću.
Povijest: Maslina (Olea europaea L. subsp. sativa) jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, prisutna u mediteranskoj kulturi više od 6.000 godina. Podrijetlo joj seže do Bliskog istoka, odakle se proširila na Grčku, Rim i ostatak Mediterana. Maslinovo ulje bilo je temelj blagostanja primorskog stanovništva, koje je nekoć služilo kao sredstvo plaćanja te se također koristilo za pripremanje svakodnevne hrane. (02) Maslinova grančica je simbol mira i blagostanja, još iz vremena koje opisuje Biblija – golubica u kljunu donosi nakon općeg potopa Noi grančicu masline kao znak da se voda počela povlačiti. Ljekovitost masline poznata je još od 4000. godine prije rođenja Isusa Krista, u Grčkoj (božica Atena), u Egiptu (božica Izis), Maloj Aziji i u Rimljana. Kao Sveto ulje cijenili su ga svi narodi Mediterana. U Bibliji uz vino, maslinovo drvo i ulje, spominju se na tisuće mjesta. (01)
Karakteristike
Općenito: Maslina je dugovječno stablo koje naraste i do 20 metara visine, većinom jako kvrgavo i izvijeno. (01) Stabla masline žive više stotina godina. (02) Kora masline je u početku glatka, sivkasta, kasnije potamni ispuca u tamne ljuske. (03)
Veličina: Stablo može narasti do 20 metra visine.
Listovi: Duguljasti, kožasti, tamno-zelene boje s gornje strane, a s donje srebrnasto-bijeli, na kratkim peteljkama.
Cvjetovi: Bijelo-žućkasti, ugodnog mirisa. (01)
Plod i sjeme: Plod masline je jedno-sjemena (rijetko dvo-sjemena) koštunica jajolikog oblika, dužine od 2 do 3,5 cm, u početku zelena, kasnije crvenkasta, u zrelom stanju je zatvoreno-plava, gotovo crna, gola, sjajna. (03) Sastoji se od pulpe bogate uljem i tvrde koštice koja sadrži sjeme. Sjeme je malo, duguljasto i teško klija zbog čvrste ljuske. (01)
Korijen: Korijen masline je snažan, razgranat i plitak, prilagođen suhim i kamenitim tlima. Dobro podnosi oskudicu vode, upijajući vlagu iz dubljih slojeva tla. Zbog otpornosti na eroziju i prilagodljivosti, maslina može rasti na strmim terenima. Vegetativni izdanci iz korijena omogućuju obnovu stabla nakon oštećenja.
Miris i okus: Plod masline ima intenzivan, karakterističan miris koji varira od svježih, travnatih i voćnih nota do orašastih i pikantnih tonova, ovisno o sorti i stupnju zrelosti. Okus je obično gorak i trpak, dok maslinovo ulje može imati pikantne, gorkaste i voćne nijanse, s aromama badema, rajčice ili začinskog bilja.
Stanište: Otoci i uže obalno područje, rijetko prodire dublje u kopno. Gornja granica vertikalnog rasprostranjenja je u zavisnosti od klimatskih faktora. (03) Maslina uspijeva u toplim, suhim i sunčanim područjima, karakterističnim za Mediteran. Prilagođena je siromašnim, kamenitim i dobro dreniranim tlima, podnosi sušu i visoke temperature, ali je osjetljiva na jake mrazeve.
Srodne vrste:
Olea europaea L. subsp. oleaster (Holfmg. et Link). Zimzeleni, vrlo razgranjeni grm, koji pripada istoj botaničkoj vrsti kao i pitoma maslina (Olea europaea L. subsp. sativa), no za razliku od nje znatno je niži, ima manje listove i jako trnovite grane. Plodovi su također sitniji, kuglasti ili ovalni, jednosjemeni, a dozrijevaju u kasnu jesen. Divlja maslina raste na suhim i kamenitim mjestima našeg priobalnog područja, najviše na dalmatinskim otocima, i to u blizini mora. Selekcijom i oplemenjivanjem uzgojeno je više stotina sorti pitome masline, koje se kultiviraju širom svijeta. I pitoma maslina može se naći u podivljalom obliku, ali takva nema trnja i ima drugačije morfološke karakteristike od »prave« divlje masline. Zreli plodovi divlje masline su gotovo crni, s velikom košticom i razmjerno malo mesa, koje je gorkog okusa. Ipak, iz njih se za slučaj potrebe može proizvesti tiještenjem kvalitetno jestivo ulje. (04)
Istoj porodici pripadaju i bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.). Listovi bijelog jasena koriste se u narodnoj medicini kao blago sredstvo za čišćenje crijeva te diuretičko sredstvo, zatim kod reumatskih bolesti i uloga, dok je kora nekoć bila nadomjestak za kinin kod bolesti s vrućicom. Osušeni sok iz drveta crnoga jasena poznat je kao mana. Mana sadrži 90% manita i blago je sredstvo za čišćenje crijeva, osobito u djece. (02)
Vrijeme cvatnje: travanj - svibanj.
Droga:
OLEAE FOLIUM: Odozgo zelenkaste, odozdo sivkaste kožaste listove ubiremo i sušimo u doba cvatnje. Koriste se i svježi listovi. Nemaju miris, dok je okus trpak, blago gorak.
OLEUM OLIVARUM: Masno ulje (djevičansko ulje) žute do zelenkasto-žute boje dobiva se hladnim prešanjem svježih ili osušenih maslina (iskorištenje 20 do 40%). Kod više temperature i tlaka, prešana ulja tek nakon rafiniranja mogu se koristiti za prehranu. U svrhu liječenja najbolja su hladno prešana ulja. (02)
Upotreba:
Mediteranci koji od davnina konzumiraju maslinovo ulje imaju najniži postotak kardiovaskularnih oboljenja u Europi. Maslinovo je ulje na prvom mjestu sa 7% zasićenih masnih kiselina znatno kvalitetnije od kukuruznog ulja s 50%, te ulja suncokreta sa 65% zasićenih masnih kiselina. (01) Maslina i njezini proizvodi koriste se u prehrani, kozmetici, medicini i industriji. Maslinovo ulje jedan je od najcjenjenijih proizvoda, bogato nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, koristi se u kuhanju, kao začin i u zdravoj prehrani. Plodovi masline konzumiraju se svježi ili konzervirani, najčešće u salamuri ili ulju. U kozmetici, maslinovo ulje koristi se za njegu kože i kose zbog hidratantnih i regenerativnih svojstava. Prisutno je u sapunima, kremama i balzamima. Drvo masline cijenjeno je u stolarstvu zbog svoje čvrstoće i dekorativnog izgleda, a koristi se za izradu namještaja, posuđa i umjetničkih predmeta.
Sastav i aktivne tvari:
Listovi masline sadrže oleuropein (oleuropeozid), iridiod gorka okusa i brojne flavonoide. Plodovi masline u mesnatom dijelu i sjemenki kao rezervnu tvar sadrže ulje. Djevičansko hladno prešano ulje mješavina je glicerida koji sadrže 80-85% oleinske, 5-10% linolne i 8-15% palmitinske kiseline te ponešto slobodnih masnih kiselina. Karakterističan sastavni dio maslinova ulja jest ugljikovodik skvalen koji se koristi za određivanje identiteta ulja. Pri temperaturi od 10°C u ulju nastaju kristalići, a pri 0°C ono otvrdne, pa se stoga ne čuva u hladnjaku. Maslinovo je ulje nesušivo ulje koje ne postaje brzo užeglo. (02) Plod sadrži fosfor, sumpor, kalij, magnezij, kalcij, klor, željezo, bakar, mangan, flavonski hetorozid, saponozid, manitol 3%, tanin, šećer, smole fitosterol, te vitamine A, B, C i E. List sadrži flavonske i druge heterozide, saponozide, manitole, pirogalne tanine, šećere, smole i fitosterole. (01)
Svojstva: antiarterosklerotik, antibakterik, antidot, antikarcinom, antioksidans, antipiretik, antispazmatik, detoksikant, holagog, holecistokinetik, holeretik, kozmetik, laksativ, sedativ. (01)
Djelovanje (znanstveni izvori):
Čaj od osušenih ili svježih listova snizuje krvni tlak. U narodnoj medicini čaj se koristi i za snižavanje razine krvnog šećera (antidiabetik). Alkoholna iscrpina od listova ubranih za zimskih mjeseci (tada je koncentracija oleuropeina najviša) u pokusima na životinjama snizuje krvni šećer. Kliničkih potvrda zasad još nema. Maslinovo je ulje zbog svog sastava kvalitetno dijetetičko ulje, pod uvjetom da je hladno prešano. Upotrebljava se kao blago sredstvo za čišćenje crijeva u djece i oslabjelih bolesnika. Za masaže služi maslinovo ulje u kojem se drže ljekovite biljke koje sadrže hlapiva ulja (zbog njihove dobre topivosti u masnim uljima). (02)
Djelovanje (narodni običaji):
Prema pučkoj medicini, maslinovo ulje je izvrstan antioksidans koji sprječava sklerozu krvnih žila, njegovi polifenoli smanjuju rizik od nastanka arterioskleroze i raka, smanjuje rizik od raka dojki, najbolji je lijek za žuč, utječe na kontrakciju žuči (koristi se za izbacivanje kamenca i pijeska žuči), najbolji je čuvar jetre, dobro je za čišćenje crijeva kod djece, najbolji je laksativ, ima dobar učinak u liječenju čira probavnih organa, ima protuotrovno djelovanje (liječenje trovanja nikotinom, alkoholom i hranom), koristi se za detoksikaciju organizma, za snižavanje tjelesne temperature kod oboljenja dišnih organa, za liječenje slabosti kod djece, za liječenje bronhitisa, kašlja, katara bronhija, angine (otklanja grčeve glatkih mišića i pojačava iskašljavanje), djeluje antibaktericidno, jača vid, koristi se kod opekotina, kod raznih kožnih oboljenja, snižava vrijednosti „lošeg“ LDL kolesterola istovremeno štiteći „dobar“ HDL kolesterol. Također se koristi protiv kožnih oboljenja, za alergije na pelud, kod bolnog uha, kod oboljenja krvnih žila, protiv starenja (u prehrani) i kod povišenih masnoća u krvi. Listovi i kora masline koriste se kao ekstrakt ili čaj za sniženje krvnog tlaka, jer imaju svojstvo širenja krvnih žila. Kora korijena masline rabi se kod groznica za snižavanje temperature - od ogromnog je značenja kod niza oboljenja, kao što su arterioskleroza i visoki tlak. (01) U narodnoj medicini poznata je uljna kura za uklanjanje žučnih kamenaca, ali je preporučljiva samo pod liječničkim nadzorom. (02)
Kontraindikacije:
Kod osjetljivih osoba može doći do želučanih tegoba. (02)
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. Listovi
5. /
6. /
7. /
8. /
9. /
10. Plodovi
11. Plodovi i listovi
12. /
01. SABENCIA Guillermo César Ruiz, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
02. Luis Fernández García, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
03. Forest & Kim Starr, CC BY 3.0 US, via Wikimedia Commons
04. Luis Fernández García, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. Prahlad balaji, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
06. Franz Eugen Köhler, Köhler's Medizinal-Pflanzen, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Rosa-Maria Rinkl, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
01. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
02. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
03. Šilić, Čedomil (1990.), Atlas drveća i grmlja. SP „Svjetlost“, Sarejevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
04. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.