Zlatnica

cvjetovi zlatnice
Autor: Enrico Blasutto, via Wikimedia Commons
Zlatnica (lat. Solidago virga - aurea L.)
 
Narodna imena: čelebi grana, štapika, (01), obična zlatnica. (02)
Naziv na talijanskom jeziku: solidago, verbena d'oro ili verge d'oro.
Naziv na engleskom jeziku: golden rod, golden root, golden-rod ili wound wort.
 
Etimologija: Ime Solidago potječe od latinske riječi solidare, što znači učvrstiti ili izliječiti, čime se naglašava ljekoviti značaj biljke.
 
Povijest: U engleskim zapisima iz 1778. godine spominje se zlatnica u liječenju vodenih bolesti i bubrega. (01) U starih je Germana zlatnica bila cijenjena kao najvažnija biljka za zacjeljivanje rana. (02) Zlatnica se u srednjem vijeku koristila za zacjeljivanje rana i liječenje kožnih infekcija; često su je stavljali na rane i ogrebotine kao oblog, vjerujući da ubrzava zarastanje. Zlatnica je bila povezana s vjerovanjem u zdravlje, sreću i zaštitu. U nekim europskim zemljama bila je simbol uspjeha i bogatstva. Njen zlatnožuti cvat bio je cijenjen i korišten u ritualima te kao ukras.
 
Karakteristike
Općenito: Trajna biljka, jake tanke okrugle stabljike, na gornjem dijelu razgranate.
Veličina: Naraste do 1 m visine.
Listovi: Usko ovalni, duguljasti listovi koji se nalaze na dnu stabljike na peteljkama, a na vrhu su sjedeći, zašiljeni, na rubu nazubljeni, na površini dlakavi, s donje strane svijetlozeleni.
Cvjetovi: Sitni cvjetovi, zlatnožute boje, tvore cvjetni grozdasti cvat.
Plod i sjeme: Plod zlatnice je suhi, neotvarajući plod koji se naziva ahenija. Ahenija je mala, jednostruka, sjemenka zatvorena u tvrdom omotaču. Plod je prekriven sitnim dlačicama, što mu omogućuje širenje pomoću vjetra (anemohorija). Unutar ahenije nalazi se sjeme koje sadrži zametak buduće biljke. Sjeme zlatnice je vrlo lagano i sitno, što olakšava njegovo širenje. Dlačice na plodu funkcioniraju poput padobrana, omogućujući sjemenu da ga vjetar odnese daleko od matične biljke, čime se omogućuje kolonizacija novih područja.
Korijen: Kratak, čvorast i debeo.
Miris i okus: Ugodnog mirisa te malo gorka ali prijatna okusa.
Stanište: Raste uz putove i rubove svijetlih šuma, na šumskim čistinama, uz potoke i rijeke, na stjenovitim područjima planina. (01) 
 
Srodne vrste: U Europi postoje i srodne vrste Solidago, poput Solidago canadensis (kanadska zlatnica), koja je poznata po bržem širenju i invazivnom karakteru, Solidago graminifolia (travičasta zlatnica), koja se razlikuje po užim listovima te Solidago serotina Ait. (velika zlatnica). Sve ove vrste pripadaju rodu Solidago, imaju slične aktivne tvari kao i obična zlatnica, tako  da se koriste jednako i u raznim su farmakopejama uvedene pod nazivom SOLIDAGINIS HERBA. (02)
 
Vrijeme cvatnje: lipanj - rujan.
 
Droga: 
SOLIDAGINIS VIRGAUREAE HERBA: Zelen se sakuplja kad se počnu otvarati prvi cvjetovi, što se obično događa početkom kolovoza. Valja paziti da se uzimaju što manji dijelovi stabljike, u kojima se nalazi manje aktivnih tvari. Osušena droga ima blago aromatičan miris i trpak, gorak okus. (02)
 
Upotreba:
Osim za medicinske svrhe, zlatnica ima i druge zanimljive primjene:
- Prirodno bojilo: zlatnica se koristi za bojanje tkanina, vune i drugih materijala. Cvjetovi proizvode žutu boju koja može varirati od svijetle do tamnije nijanse.
- Vrtlarstvo i krajobrazna arhitektura: zlatnica je popularna u vrtovima zbog svog atraktivnog izgleda i jarkožutih cvjetova koji privlače pčele, leptire i druge oprašivače. Lako se održava i dobro podnosi različite vrste tla, pa je često dio vrtnih kompozicija.
- Medonosna biljka: zlatnica je važan izvor nektara i peluda za pčele, osobito kasno u sezoni kada je cvjetanje drugih biljaka pri kraju. Med od zlatnice ima specifičan okus, tamne je boje i cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava.
- Erozija tla: zlatnica, zahvaljujući svom snažnom korijenskom sustavu, može pomoći u kontroli erozije tla. Često se sadi na padinama i mjestima sklona eroziji jer njezino korijenje pomaže stabilizaciji tla.
- Dekorativna uporaba: svježi ili sušeni cvjetovi zlatnice koriste se u aranžmanima za ukrašavanje interijera, jer svojim bojama unose živahnost i teksturu u cvjetne bukete.
- Ekološka primjena: budući da zlatnica privlači mnoge oprašivače, može pomoći u poticanju biološke raznolikosti u ekosustavima. 
 
Sastav i aktivne tvari: eterično ulje, inulin, kvercitin, rutin, fenolkarbonska salicilna kiselina, treslovina, saponin. (01) Osušena zlatnica sadrži ponešto eteričnog ulja (listovi 0,7%, cvjetovi 0,5%), mnogo flavonola, a među njima kvercetin, kemferol i izoramnetin te njihove glikozide (1,5%). Triterpenski saponini (2,4%) koji nakon hidrolize daju najmanje 8 aglikona - među njima oleanolnu i poligala kiselinu, važni su za djelovanje droge. U drogi se nalazi i mnogo različitih diterpena, k tome i 10-15% katehinskih trjeslovina. Sadrži i polisaharide, kavenu kiselinu i njezine estere, klorogensku kiselinu i fenilne glikozide leiokarpozid i virgaureozid A te amocijane. (02)
 
Svojstva: adstringent, antihelmetik, antiinflamatorik, antikoagulant, antimikrobik, antipiretik, antiseptik, aromatik, dermetik, dijaforetik, diuretik, ekscitodigestiv, ekspektorant, febrifug, karminativ, korigens, mikotik, sedativ, stimulator. (01)
 
Djelovanje (znanstveni izvori): 
Droga djeluje diuretički. spazmolitički (opušta grčeve) i blago antiflogistički (proruupalno). Najviše se upotrebljava kod tegoba s bubrezima i mjehurom, jer potiče izlučivanje urina i tako ispire mokraćne putove. Biljni diuretici koji se danas nazivaju akvareticima količinu urina mogu povećati samo do određene mjere. Drogu koristimo kod upale mokraćnih organa, kod kamenaca
i sklonosti nastajanju pijeska i kamenaca u bubrezima i mjehuru. Tom djelovanju vjerojatno pridonose saponini, kao i flavonoidi, no djelovanje droge još nije posve objašnjeno. U pučkoj se medicini preporučuje i kod tegoba s prostatom, kod reume i kroničnih kožnih osipa te ekcema. Vanjska primjena kod rana i čireva koji ne zacjeljuju često dovodi do poboljšanja simptoma, pa je stoga valja iskušati. (02)
 
Djelovanje (narodni običaji): 
Zlatnica se smatra najjačim biljnim diuretikom te se zbog toga rabi za liječenje bolesti bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćnih putova. Zatim se koristi za liječenje: bolesti jetre; bolesti želuca i crijeva kao što su proljevi, proljevi djece kod izbijanja zubi, kolitis, hemoroidi, katar želuca, i debelog crijeva, lijena crijeva ili česti bolni nadražaji za pražnjenjem crijeva, nadutosti i vjetrova; bolesti respiratornih organa i putova kao što su katar gornji dišnih putova, astma, uremična astma, bronhitis, gripa, prehlada, hripavac, upale grla, ždrijela i usta; bolesti kože, upale spolnih organa; raznih povreda i rana, uboda i ugriza, krvarenja rana; gihta i reume; slabih živaca, neuralgije; vodene bolesti; bolesti prostate kao što su povećana prostata, otežano mokrenje, noćno i bolno mokrenje i dr.. Ljekoviti su svi dijelovi biljke: listovi, cvjetovi i sjeme. Svježi listovi mogu se zgnječiti i stavljati na mjesto uboda insekata ili ugriza. Od tinkture se priprema mast za liječenje raznih kožnih tegoba i hemoroida. Zapadna pučka medicina zlatnicu rabi za liječenje: artritisa, angine, bolesti bubrega i mjehura, bolova kod mokrenja, bolesti kože, ekcema, vaginalnih gljivica, gihta, gingivitisa, gastroenteritisa kod djece, povećane prostate, nesanice, ozljeda, poremećaja rada metabolizma, raznih rana koje krvare. (01)
 
Kontraindikacije: 
Osobe osjetljive na biljke iz porodice glavočika (npr. ambrozija, kamilica) mogu razviti alergijsku reakciju na zlatnicu, koja uključuje simptome poput svrbeža, osipa ili oticanja. Osobe s ozbiljnim bubrežnim bolestima, poput akutnog ili kroničnog zatajenja bubrega, trebale bi izbjegavati njezinu uporabu. Diuretički učinak zlatnice može izazvati gubitak kalija i elektrolitsku neravnotežu, što može biti opasno za osobe sa srčanim problemima, poput zatajenja srca ili visokog krvnog tlaka. Nema dovoljno podataka o sigurnosti zlatnice tijekom trudnoće i dojenja, pa se preporučuje izbjegavanje uporabe u tim stanjima. Zlatnica može pojačati učinak diuretika, što može dovesti do prekomjernog gubitka tekućine. Također može smanjiti učinkovitost lijekova koji reguliraju krvni tlak i antikoagulansa.
 
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. Vrhovi grana u cvatu
7. Vrhovi grana u cvatu
8. /
9. /
10. Korijen
11. Korijen
12. /
 
Galerija slika:
 
Fotografije:
01. H. Zell, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
02. Bff, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
03. Enrico Blasutto, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. Krzysztof Ziarnek, Kenraiz, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. S.Rae from Scotland, UK, CC BY 2.0, via Wikimedia Commons
06. Oceancetaceen - Alice Chodura, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Enrico Blasutto, CC0, via Wikimedia Commons
 
Literatura:
01. Lesinger, Ivan  (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
02. Toplak Galle, Katja  (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
  • Pregleda: 15