Kadulja (lat. Salvia officinalis L.)
Narodna imena: žalfija, kuš, slavulja. (01)
Naziv na talijanskom jeziku: salvia ili salvia comune.
Naziv na engleskom jeziku: common sage ili garden sage.
Naziv na engleskom jeziku: common sage ili garden sage.
Etimologija:
Naziv salvia potječe od latinske riječi salvare (spasiti). (01)
Povijest: Kadulja je poznata po srednjovjekovnoj izreci „Cur moriatur homo cui salvia crescit in horto.“ što bi značilo „Zašto bi umro čovjek kojemu kadulja raste u vrtu?“. Napitak od kadulje pio se mnogo prije nego što je u Europu dospio čaj. (01) Kralj Karlo Veliki poticao je uzgajanje kadulje u cijelom kraljevstvu. U srednjem vijeku kadulja je, pored rutvice, čistača i trpuca, uživala velik ugled - smatrala se sredstvom za produljenje života i protjerivanje zloduha. (02)
Karakteristike
Općenito: Trajni, zbijeni, jako dlakavi mediteranski polugrm sivkasto-zelene boje i ugodnog aromatičnog mirisa. Iz jakog drvenastog smeđeg korijena tjera po više okruglih, razgranjenih, u donjem dijelu većinom polegnutih i odrvenjelih stabljika.
Veličina: Naraste do 70 cm visine.
Listovi: Listovi su nasuprotni, 3-8 cm dugi i 1-4 cm široki, duguljasto jajasti ili usko eliptični, čvrsti i dlakavi, s peteljkom koja može biti 1-5 cm duga. Iz pazušaca listova obično izbijaju kratki izdanci.
Cvjetovi: Ljubičasti usnati cvjetovi smješteni su pri vrhu stabljike i ogranaka u obliku pršljenastih skupina.
Plod i sjeme: oraščić kuglasto-jajastog oblika, 2-3 mm dužine, tamnosmeđe boje.
Korijen: Dobro razvijen, drvenasto smeđi, ima sposobnost snažnog prodiranja u kamenjaru.
Miris i okus: Okus lista je gorak i trpak, svježe lišće je blažeg okusa od osušenog. Ima jak i ugodan miris.
Stanište: Raste na primorju i kršu, uz čitavu jadransku obalu, na kamenjaru i oskudnom tlu. Mjestimično zalazi i duboko u unutrašnjost. (01) (03)
Srodne vrste: U Europi su poznate i druge srodne vrste poput Salvia sclarea (kadulja muškatna), koja se koristi u parfumeriji i aromaterapiji zbog intenzivnog mirisa, te Salvia pratensis (livadna kadulja), koja raste na vlažnijim područjima i ima upečatljive plave cvjetove. Salvia verbenaca (divlja kadulja) česta je u mediteranskim krajevima i koristi se u narodnoj medicini. Sve ove vrste pripadaju rodu Salvia i koriste se u kulinarstvu, medicini i kozmetici.
Vrijeme cvatnje: svibanj – srpanj.
Droga:
SALVIAE FOLIUM: Neposredno prije cvatnje ubiru se listovi koji su s gornje strane sivo-zeleni, a s donje vunasto dlakavi. Osušena droga ima karakterističan miris i aromatičan, gorak okus.
SALVIAE AETHEROLEUM: Eterično ulje dobiva se vodenom destilacijom mladih, još zelenih grančica i listova, neposredno prije cvatnje biljke. (02)
Upotreba:
Postoje mnogi podaci o upotrebi kadulje kao začinske i ljekovite biljke od najstarijih civilizacija do danas. S vremenom se kadulja sve više počela upotrebljavati u kulinarstvu, a sve manje u medicini. Bolje je u kuhinji upotrebljavati svježe lišće, jer je blažeg okusa od osušenog. (01) Japanci kadulju navode kao dobar kozmetik, koji ima utjecaj na pojavu bora jer sprječava slobodne radikale koji oštećuju stanice, a djeluje i na kolagen. (04)
Sastav i aktivne tvari: sastavni su dijelovi eteričnog ulja tujon, cineol, kamfor, borneol, bornilacetat. Ostali sastojci droge jesu diterpenska gorka tvar karnozol (pikrosalvin) i srodna negorka karnozolna kiselina, koji nisu hlapivi, triterpenske kiseline (ursolna i oleanolna) i triterpen germanikol; flavoni i njihovi glikozidi. (02)
Svojstva: adstrigens, afrodizijak, antiabortiv, antibakterik, antibiotik, antiflogistik, antioksidans, antireumatik, antiseptik, aromatik, detoksikant, dezinficijens, dijabetik, diuretik, ekspektorant, karminativ, kozmetik, sedativ, sekretolitik, stimulator, termoregulator, tonikum. (04)
Djelovanje (znanstveni izvori):
Kod unutarnje primjene kadulja djeluje antiseptički, baktericidno i fungicidno; možda djeluje i protiv virusa (virustatički). Sprječava nastanak upala, djeluje antiflogistički. Ulje se koristi kod upalnih bolesti usne šupljine i ždrijela, za ispiranje i grgljanje. Kod unutarnje primjene droga sprječava nastanak sline i smanjuje djelovanje znojnih žlijezda. Smanjuje znojenje kad ono prati tuberkolozu i druge infekcijske bolesti, kad je posljedica prekomjernog djelovanja žlijezde štitnjače ili je živčanog podrijetla. Često se upotrebljava kod probavnih smetnji, osobito kod vjetrova, upale crijevne i želučane sluznice te kod proljeva. Poboljšava probavu, potiče menstruaciju. (02) Engleski istraživači su otkrili da kadulja djeluje na smanjivanje enzima acetil-kolina, kojim se smanjuju i sprječavaju procesi kod Alzheimerove bolesti, a preporučuju je i kao vrlo bogat antioksidans. (04)
Djelovanje (narodni običaji):
Vrlo je učinkovita kao antiseptik, antibakterik i antibiotik (čaj od listova). Koristi se za liječenje usne šupljine i grla, oboljenja i krvarenja krvnog mesa, afti, gljivica, raspucanog jezika, upale sluznice usta, zadaha iz usta, angine, katara grla, oboljenja glasnica, kod ulceracije grla, jednjaka, faringitisa; za bolesti mokraćnog mjehura, upale mokraćnih putova; za prevenciju gripe (žvakanje listova); za karcinom grla i zubnog mesa; za ispiranje rana i kožnih oboljenja (u obliku tinkture); za regulaciju mjesečnice, menstrualnih grčeva, bijelog pranja, hormonalnih poremećaja i navala vrućine u menopauzi; za termoregulaciju, sprječavanje znojenja i regulaciju znojenja; za pojačanje izlučivanja mokraće, ali i sprječavanje noćnog mokrenja; za oboljenja krvi, za pročišćavanje krvi i cijelog organizma od toksina; za liječenje kožnih nečistoća i kožnih oboljenja; za impotenciju (djeluje kao afrodizijak); kod slabosti živaca, depresije, neuroza (djeluje umirujuće); kod slabog rada želuca ili slabog apetita; za ublažavanje grčeva, protiv nadimanja, povraćanja i proljeva; za probleme s gljivičnim oboljenjima poput Candide (vaginalna ispiranja s čajem). (04) Čaj izvrsno djeluje na bolesnu jetru, otklanja nadimanje i sve druge tegobe povezane s oštećeno jetrom. Kod uboda insekata, na mjesto uboda stavlja se smrvljeno kaduljino lišće. Pomaže kod krvarećih i klimavih zubi, paradentoze i čireva na zubnom mesu. (05)
Kontraindikacije:
Kod dnevnih količina većih od 15 g droge i produljene uporabe, dolazi do neugodnih posljedica kao što su npr. suhoća usta, znojenje, osjećaj vrućice, ubrzan puls i nesvjestica. Toksična je doza ulja 2 g. U trudnoći ne uzimaju se alkoholne iscrpine i eterično ulje, a čaj i kao začin samo kraće vrijeme. (02) Kadulja sadrži dosta tujona te se kod prevelike uporabe mogu pojaviti grčevi – u tom slučaju potrebno je smanjiti konzumaciju. (03)
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. Listovi
5. Listovi i cvjetovi
6. Listovi i cvjetovi
7. Listovi
8. /
9. /
10. /
11. /
12. /
1. /
2. /
3. /
4. Listovi
5. Listovi i cvjetovi
6. Listovi i cvjetovi
7. Listovi
8. /
9. /
10. /
11. /
12. /
Fotografije:
01. Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
02. Pattedyr, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
03. Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. Kurt Stüber [1], CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
05. Marie-Lan Taÿ Pamart, CC BY 4.0, via Wikimedia Commons
06. Walther Otto Müller , Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Agnieszka Kwiecień, Nova, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Literatura:
01. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.
02. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
03. Šilić, Čedomil (1990.), Atlas drveća i grmlja. SP „Svjetlost“, Sarejevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
04. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
05. Treben, Maria (2006.), Zdravlje iz Božje ljekarne, Matisk, Maribor.